Joga kao takva puno je dublja od fizičkih pokreta. Ona dolazi iz duboke rijeke povijesnih tradicija. Često je vezana za religije poput hinduizma ili budizma, međutim ona je nikla iz naprednih kultura poteklih iz Indije što kroz povijesne tekstove, usmenu primopredaju kroz određenu jogijsku ili duhovnu lozu, razne ikonografije, ples ili pjesmu.
Dok većina ljudi ne mari za povijest, drugi pokazuju puno poštovanje same prakse koja postaje još bogatija i jasnija kroz same činjenice koje odgovaraju na pitanje: Gdje je sve počelo?
Ovdje ću pokušati malo približiti mudrost tradicije koja nam daje određene informacije naše svakodnevne prakse. Približiti ću vam fundamentalnu literature joge kako bi se upoznali s tradicijskom praksom praveći malu pauzu ispod svake kako bih pokušala objasniti relevantnost i praktičnu aplikaciju ovih učenja kroz našu praksu u 21.stoljeću.
Vede
Iako povijest joge vuče tisućama godina unazad, najraniji duhovni zapisi o jogi pisani na Hindu jeziku su Vede (u prijevodu “znanje”), od njih najstariji Rig Veda.
Vede su kompozicije pjesama duhovnih vođa kultura gdje je većina duhovne prakse direktno povezana s prirodom. Ove himne reflektiraju mistično istraživanje svijesti, našeg postojanja i povezanosti s božanskim. Tu se prvi puta spominje riječ joga. Meditacija je glavni alat povezivanja s božanskom suštinom, s tim da je primarna forma meditacija opisana kroz mantre, repetitivno pjevanje određenih zvukova. Sami zvuk je čista božanska ekspresija, nerazrijeđen od misli.
Mnoge vedske himne su pjevane kroz kirtan (poziv) vođen od strane praktikanata bhakti (posvećene) joge. Najpoznatija mantra koju većina zna je mantra Om (Aum) koju su neki imali prilike i prakticirati na kraju svakoga sata.
Upanishade
Prema nekima prve Upanishade se smatraju dio Veda pisane u prvom tisućljeću prije Krista kao oblik duhovnog pokreta koji se oslanja na složene i tajne rituale kako bi se ustupilo mjesto čiste unutarnje prakse. Ovdje nalazimo prva detaljna objašnjenja jogijske prakse, iako su sva većinom fokusirani na meditaciju. Broj Upanishada varira između 50 i 300, svaka od njih predstavljena kao filozofski dijalog o prirodi bića i sudbini duše. Upanishade drže vjerovanje u univerzalni duh, brahman, i individualnu dušu, atman. Brahman je beskonačan, sve što je ikada bilo i sve što će ikada biti. Atman, iliti unutarnje Ja, jest naše unutarnje iskustvo koje doživljavamo kroz našu ograničenu svjesnost, odvojeno od našeg pravoga Ja: brahmana. Cilj rituala i opisane prakse koju možemo kontemplirati jest ujediniti (to yoke) atmana i brahmana oslobadajući se od svjetskih ograničenja i limitirane svijesti koje nas sprječavaju da shvatimo pravu prirodu sebstva.
“Ta vrhovna Stvarnost koja je čista svijest, koja nema oblik se ne može adekvatno opisati ili definirati. Ona se mora samo doživjeti.” (Georg Feuerstein, 2001).
Upanishade su također najraniji zapisi o suptilnome tijelu, koshama i pranayami o kojima ću pisati nešto kasnije.
Brihadaranyaka Upanishad (jedne od prvih pisanih Upanishada)
Bhagavad-gita
Bhagavad Gita iliti Pjesma Božanskog, istražuje misterije uma, pružajući nam skup smjernica za svjesno djelovanje kako bi doživjeli duhovno oslobađanje. Manifestacija našeg ega te njegove želje stvaraju unutarnji konflikt koji nas drži podalje od prosvjetljenja i samorealizacije.
Nadalje, dolazimo do ideje dharme, predodređene dužnosti. Prihvaćanjem svoje smrtnosti i kidanjem spona koja nas vežu za materijalan svijest možemo ostvariti identifikaciju sa apsolutnom svjesnošću, brahmanom.
Kroz naše akcije se manifestira naša osobna sudbina i božanska priroda. Da pojasnim ovu tezu, predstaviti ću vam tri jogijska puta koja odgovaraju dharmi povezanoj s prirodom čovjeka.
Karma joga: joga službe. Karma joga uključuje djelovanje bez uzimanja u obzir vlastite želje ili osobnu potrebu, pročišćava um te božanska priroda postaje jasnija pojedincu.
Jnana joga: joga znanja. Vježbajuci sposobnost odvojenosti, postoji mogućnost nadilaženja trenutne limitiranosti koja okupira naš um (Ja, “ego”). Jnana joga govori o intelektu koji se riješio obmana te kreirao svjesnost koja razlikuje tijelo i um. U toj svjesnosti, pojedinac postaje indiferentan prema rezultatu učinjenih akcija kroz znanje apsolutnog. Vrlo težak put koji je posvećen dubokoj introspekciji koja dovodi jasnoću umu i srcu.
Bhakti joga: joga posvete. Ostajući konstantno povezan s Bogom, bhakti jogi, vođen je ljubavlju i čistom nevinošću u duhovnome životu.
Ovaj članak je za one koji žele znati više te produbiti svoju jogijsku praksu. Sa tradicijskim tekstovima treba dati vremena jer način na koji cemo ih doživjeti je uvijek različiti ovisno o našem stanju uma.
Namaste,
Barbara Subašić
https://www.instagram.com/yogabybarbara/